Prije 60 godina Daimler-Benz predstavio je prve modele iz nove serije komercijalnih vozila koja je u iduća dva desetljeća predstavljala temelj ekspanzije kamionskog programa marke Mercedes-Benz diljem svijeta

Kada je 5. ožujka 1959. u Stuttgartu Mercedes-Benz predstavio je nove modele kamiona L 322 i L 327 (iz tzv. “mittelschwere Klasse”) te L 337 (kao dio “schwere Klasse”) nitko nije mogao pretpostaviti svjetski uspjeh nove generacija koja će s 950.000 proizvedenih primjeraka postati prva globalna uspješnica kamionskog programa najstarijeg proizvođača motornih vozila na svijetu te ostati u proizvodnji sve do 90-tih godina.

Mercedes-Benz L 337. Foto aus dem Jahr 1959. , , Mercedes-Benz L 337. Photograph from 1959.

Prva serijska varijanta “teške klase” (“schwere Klasse”) “Kurzhaubera” – Mercedes-Benz L 337 karoseriran kao Pritschenwagen tj. osnovni kamion sa drvenim sandukom i sklopivim stranicama tovarnog prostoraNove kamione karakterizirao je kratki zaobljeni nos vozila čiji su oblik, po prvi put za Mercedes-Benzove kamione, diktirala ispitivanja u zračnom tunelu, a “skraćena” hauba dovela do njemačkog nadimka “Kurzhauber-Baureihen” za tu seriju kamiona, odnosno popularno “Kurzhauber” no kasnije se proširio i nadimak “Mercedes Rundhauber” zbog okruglaste haube iako se sam izraz “Rundhauber” izvorno rabio i za kod nas popularnu seriju Magirus-Deutz kamiona predstavljenu 1951. godine.

Napredna rješenja

“Kurzhauberi” su imali uzdužno postavljeni, vodom hlađeni, redni dizel motor koji je djelomično ulazio i kabinu. Pritom je kabina bila izvedena relativno kompaktno te s niskim položajem sjedala i poda kako bi se olakšao ulazak i izlazak vozača. Kabina za vozača i dva suvozača bila je znatno šira u odnosu na prethodne modele, serije kamiona “njuškaša” poznatih kao “Langhauber”. Za razliku od starijih vozila, kabina je bila u potpunosti od čeličnih limova i profila te dobro toplinski i zvučno izolirana, dok su dva stražnja prozora bila od sigurnosnog kaljenog stakla. Kabina je bila postavljena na šasiju u četiri točke preko gumenih oslonaca, a ispod stražnjeg dijela kabine je poprečno postavljena lisnata opruga koja se preko konzole i dva amortizera oslanjala na šasiju. Ovaj inovativni sustav značajno je povećao komfor za vozača.

Mercedes-Benz L 1413, Fahrgestell. Foto aus dem Jahr 1966. , , Mercedes-Benz L 1413, chassis. Photograph from 1966.
Čvrsta šasija od zavarenih čeličnih profila osiguravala je robusnost svih modela pa tako i ovog L143. Fotografija je snimljena 1966. u krugu tvornice u Mannheimu u kojoj  su se i proizvodili “Kurzhauberi” koji su pripadali “mittelschwere Klasse”

U razvoju potpuno nove generacije kamiona Daimler-Benz se odlučio za kompromis između, dotad prevladavajuće, koncepcije sa zasebnim prostorom za motor ispred kabine i slobodnostojećim blatobranima (kakvoj su pripadali i spomenuti “Langhauberi”) te dolazećeg trenda vozila s trambus kabinom. Iznimku od takvog rješenja predstavljao je manji broj proizvođača poput Büssinga koji je u nekim svojim modelima motore ugrađivao iza prednje osovine te ispod poda. I Mercedes-Benz je od 1954. nudio šasiju za trambus kabinu (LP 311), što je koncept koji se pokazao okretnijim od kamiona klasične koncepcije, ali su trpjeli zbog velike buke i topline motora u kabini.  Također, motor je, unatoč poklopcu u sredini kabine, bio nepristupačan za održavanje, a ti su nedostatci riješeni nekoliko godina kasnije uvođenjem podizne kabine.

Mercedes-Benz L 328, Pritschenwagen der Bremer Warenverteilungs-Gesellschaft Reimer & Co. Foto aus dem Jahr 1966. , , Mercedes-Benz L 328, pickup belonging to Bremer Warenverteilungs-Gesellschaft Reimer & Co. Photo from 1966.
Kamion Mercedes-Benz L 328 Pritschenwagen od 1966. u Bremenu je rabila špedicija Bremer Warenverteilungs-Gesellschaft (BWG) Reimer & Co

Sagledavši sve to te uzevši u obzir i nova njemačka zakonska ograničenja u pogledu najveće dopuštene mase i duljine vozila uvedena od 1. 1. 1958., koncepcija “Kurzhaubera” je u očima inženjera predstavljala optimalni kompromis između kamiona klasične koncepcije i onih s trambus kabinom. Kod “Kurzhaubera” su buka i toplina iz motora bile manje, a motor je bio pristupačniji za održavanje u odnosu na modele sa trambus kabinom. Preglednost je bila bolja u odnosu na vozila klasične koncepcije zbog kratkog i položenog poklopca motora, velikog panoramskog vjetrobrana i položaja vozača. Modularna pravokutna šasija od zavarenih čeličnih profila davala je kamionima serije “Kurzhauber” iznimnu čvrstoću, a bila je dostupna u više međuosovinskih razmaka.

Mercedes-Benz L 911 Kurzhauber im Vergleich mit älterem L 312 Langhauber und LP 911 Frontlenker, Lehrtafel KTG 8059 der Daimler-Benz AG aus dem Jahr 1964: „Vergleich Langhauber-Kurzhauber-Fronthauber-LKW“. , , Mercedes-Benz L 911 short-nosed vehicle compa
Grafički prikaz usporedbe Mercedes-Benzovih kamiona (s istom duljinom tovarnog prostora) koje su u proizvodnji neposredno prethodile “Kurzhauberima” – L 312 “Langhauber”, L 911 “Kurzhauber” i LP 911 “Frontlenker”

Globalni hit

Prvi kamioni Mercedes-Benz L 322 (ukupne mase od 10,5 tona, kasnije povećane na 11 tona) i L 327 (ukupna masa 12 tona) sa 6-cilindričnim motorima OM 321 snage 110 KS počeli su se u proljeća 1959. proizvoditi u tvornici u Mannheimu. Kamion L 337 ukupne mase 12 tona s 300 mm produženim prednjim prevjesom i haubom (kako bi ondje stao 6-cilindrični motor OM 326 snage 172 KS) i svi sljedeći modeli “teške klase” (“schwere Klasse”) proizvedeni su u tvornici u Gaggenau.

Kao i kod drugih Mercedes-Benzovih kamiona i svi “Kurzhauberi” su  ispred brojčane oznake tipa nosili i prefikse koji su ukazivali na podvarijantu odnosno osnovnu namjenu vozila pa je tako sam prefiks L definirao vozilo kako osnovni kamion sa drvenim sandukom i sklopivim stranicama, LA je bila verzija takvog kamiona sa pogonom na sve kotače, LK kiper s pogonom samo na stražnje kotače, LAK kiper s pogonom na sve kotače, LS tegljač s pogonom samo na stražnje kotače, itd.

Mercedes-Benz Kurzhauber, Lehrtafel KTG 8057 der Daimler-Benz AG aus dem Jahr 1963: „DB Kurzhauber-Fahrerhaus (Fahrerhausbefestigung und Isolierung)“. , , Mercedes-Benz short-nosed vehicle, KTG 8057 wall chart of Daimler-Benz AG from 1963: "DB cab-behind-
Shema kabine i njezinog spoja na međukonzolu i šasiju te raspored izolacije na Mercedes-Benz “Kurzhauberima”iz “srednje teške klase” izrađen 1963. godine

Odmah nakon predstavljanja novi kamioni postali su prodajni hit kako u Njemačkoj koja se ubrzano izgrađivala pa tako i u većem dijelu Europe, a ubrzo i diljem svijeta pa su zbog toga i postali temelj međunarodne ekspanzije Daimler-Benzovih pogona i nositelja licenci za te kamione. U zemljama trećeg svijeta su se zbog loše infrastrukture posebno iskazale verzije s pogonom na sve kotače, a još ih se može vidjeti na putovima Južne Amerike, Afrike, Azije te posebno Indijskog potkontinenta zbog velikoserijske proizvodnje u tvornici “Tata”.

Kako je prodaja odlično krenula, širi se i paleta modela pa se tako već tijekom prve godine na tržištu uvode i LA 322 kao prvi model nove serije s pogonom na sve kotače. Godine 1960. u proizvodnju ulaze L 334 (sa snažnijom verzijom motora OM 326 od 200 KS; u ljeto 1963. stiže promjena oznaka modela pa on postaje L 1620) i snažniji L 338 (od 1963. L 1418). Od 1961. na tržištu su lakši LA 710 ukupne mase 7,4 tona koji se u Njemačkoj mogao voziti s vozačkom dozvolom B-kategorije i L 328 (od 1963. postaje L 911) kojeg karakterizira za 2,4 metra manji krug okretanja u odnosu na klasični “Langhauber” L 312. S obzirom kako za izvoz nisu postojala ograničenja ukupne dopuštene masa vozila kao na matičnom tržištu, u te svrhe proizvođač nudi i modele sa većom nosivošću i snažnijim motorima poput L 332 iz 1962. s najvećom dopuštenom masom od 19 tona. Među vozilima “teške klase” od 1963. nude se i modeli s tri osovine poput LA 2220 i LA 2620, a godinu kasnije u toj klasi slijede čak tri modela s pogonom na sve kotače – LA 1518, LA 1620 i LA 1620.

Mercedes-Benz LAK 1620 Allrad-Kipper, Einsatz im Steinbruch. Foto aus dem Jahr 1966. , , Mercedes-Benz LAK 1620 all-wheel tipper, used in a quarry. Photograph from 1966.
U kamenolomu u Baden-Württembergu 1966. kompanktni utovarivač Zettelmeyer Lader Europ L 500 utovaruje trostrani sa pogonom na sve kotače Mercedes-Benz LAK 1620 Allrad-Kipper

Model L 322 s podvarijantama predstavljao je najprodavaniju varijantu “Kurzhaubera” da bi taj model od 1963. bio preoznačen kao L 1113 pri čemu prve dvije znamenke označavaju najveću dopuštenu masu (11 tona), a druge dvije snagu motora (130 KS). Između 1959. i 1969. proizvedeno je više od 60.000 vozila L 322/L 1113.

Model L 1113B 1964. dobiva motor OM 352 snage 130 KS, prvi Mercedesov motor s direktnim ubrizgavanjem goriva, nakon čega se postupno takvi motori uvode i u sve druge modele. Od srpnja 1967. “Kurzhauberi” dobivaju i kabinu s većim vjetrobranom i većom unutarnjom visinom kabine. a 1968. stižu modeli L 1017 i L 1919 s novim motorima snage 170 odnosno 190 KS.

Mercedes-Benz LKO 1113, Abfallsammelfahrzeug mit Aufbau von Kuka. Foto aus dem Jahr 1969. , , Mercedes-Benz LKO 1113, waste collection vehicle with body by Kuka. Photo from 1969.
Gradska čistoća iz Hamburga 1969. nabavila je vozila Mercedes-Benz LKO 1113 Abfallsammelfahrzeug sa specijaliziranom nadgradnjom firme Kuka

950.000 primjeraka

Mercedes-Benz L 1113, Kohlentransporter, Foto aus dem Jahr 1969. , , Mercedes-Benz L 1113, coal transporter, photo from 1969.
Švedski utovarivač Bolinder-Munktell-Volvo BM 62 godine 1969. utovaruje Mercedes-Benz L 1113 sa specijalnom nadgradnjom za dostavu ugljena (Kohlentransporter) u vlasništvu poduzeća Raab Karcher koje je pripadalo koncernu Ruhrkohle

Dolaskom vozila sa suvremenom podiznom trambus kabinom, poznatih kao “Neue Generation”, koja je riješila probleme prethodnih generacija vozila takve koncepcije, pada interes za “Kurzhaubera” i to posebice za vozila “srednje teške klase” pa njihova proizvodnja u Wörthu prestaje (ovisno o modelu) od 1976. do 1984. Službeno prodaja “Kurzhaubera” u SR Njemačkoj prestaje 1977., no ipak su se i dalje realizirale posebne narudžbe, primjerice za vatrogasce. Kako za pojedine kamione “teške klase”, ponajprije dvoosovince L 1924 i L 1928 te troosovince L 2624 i L 2628 i dalje vladao interes na izvoznim tržištima, prije svega Bliskoistočnog, ta vozila će znatno dulje ostati u proizvodnji, sve do 1996. kad je tvornicu napustio zadnji L 1924. No ni to nije bio kraj jer se nastavila licencna proizvodnja “Kurzhaubera” u Brazilu, Argentini, Indiji i Iranu (tvornica Iran Khodro s modelima Khawar 2628, 2624 i 1924).

In Zusammenarbeit zwischen Mercedes-Benz und Metz entsteht diese Mercedes-Benz-Metz FL 1113 Feuerwehr-Drehleiter DL 30. Basis ist ein Mercedes-Benz Kurzhauber-Lastwagen. Werbeanzeige aus dem Jahr 1964. , , This Mercedes-Benz-Metz FL 1113 fire service turn

Reklama iz 1964. za vatrogasno vozilo LF 1113 opremljeno okretnim ljestvama Metz DL 30 duljine 30 metaraUkoliko se zbroje modeli kamiona iz “srednje teške klase” i “teške klase”, do kraja 90-ih proizvedeno je gotovo milijun vozila (oko 950.000). To je uključivalo više od 650.000 gotovih kamiona i šasija te oko 300.000 setova dijelova za montažu izvan tvornica u Njemačkoj. Daleko najveća narudžba setova dijelova za montažu bila je 226.930 primjeraka modela L 1210, isporučenih Indiji između 1964. i 1979.

Kod nas je relativno mali broj društvenih autoprijevozničkih i špediterskih poduzeća koristio “Kurzhaubere”, no bilo ih je u raznim trgovačkim firmama te posebno kod autoprijevoznika gdje je takav kiper bio česta pojava. Svi su postupno iščezli, no zato se još i danas obično uvezeni rabljen primjerci još mogu sresti kod dobrovoljnih vatrogasnih društava diljem Hrvatske.

Kako bi se zadovoljila potreba tržišta za ekonomičnim cestovnim tegljačima za lakše terete, Mercedes-Benz je od 1963.-67. nudio model LS 710 Sattelzugmaschine

Ostavite komentar

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime